Dan žena potreba ili....

Pisati o Danu žena danas i iz ove perspektive djeluje isprazno jer se sve svodi ili na ponavljanje poznate faktografije ili na kritiku prošlih vremena ( naravno onih socijalistièkih) koja u „estradnom“ obilježavanju „8. marta“ simboliziraju karanfili ženama, sindikalne fešte i pijani muževi.

Od prvog skupa o ženskim pravima 1848. godine u Seneca Fallsu u SAD-u na kojem je donijeta “Deklaracija o pravima i osjeæajima“ kojom su žene tražile pravo raspolaganja svojom imovinom, starateljstvo nad djecom u sluèaju razvoda, proširene moguænosti razvoda braka, bolji pristup obrazovanju i moguænost zaposlenja te pravo glasa, preko pokreta sufražetkinja od sredine 19. stoljeæa, uhiæenja Emmeline Pankhurst u veljaèi 1908. i velikog protesta žena 8. ožujka 1908. u New Yorku, obilježavanja prvog Dana žena 28. veljaèe 1909. godine u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistièka partija Amerike, preko Prve meðunarodne ženske konferencije koja je održana 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji Clare Zetkin kojom prigodom je ustanovljen “Meðunarodni dan žena“ te njegova obilježavanja 1911. godine sa više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemaèkoj i Švicarskoj pa preko neobilježavanja tog Dana na zapadu od tridesetih godina prošlog stoljeæa zbog njegovog povezivanja s komunizmom i konaèno modernog feministièkog pokreta koji poèinje klasiènim feministièkim djelom èuvene Simone de Beauvoir “Drugi spol“ 1949. godine te rasplamsavanjem tog pokreta šezdesetih godina prošlog stoljeæa klasiènim djelom tog doba “Spolne politike“ Kate Millett koja je postavila onu suštinsku distinkciju po kojoj se spol kao biološka kategorija razlikuje od roda kao društvene konstrukcije koju uspostavljaju tradicija, kultura i odnosi u društvu, do službenog od Ujedinjenih naroda priznatog Meðunarodnog dana žena koji se poèeo obilježavati 1975. godine koja je i proglašena Meðunarodnom godinom žene i modernog feministièkog pokreta danas, dug je put od 163 godine.

Što su žene u svojim zahtjevima postigle i što danas znaèi Dan žena? Položaj žena na Zapadu nisu izmijenili pokreti sufražetkinja ni odluènost žena da budu same gospodari svojih sudbina, veæ je do promjena došlo tijekom Prvog svjetskog rata kad su milioni muškaraca odlazili na frontu, a žene preuzimale njihove uloge za materijalnu brigu o porodici, njihove poslove u tvornicama i uredima. Žene upravljaju plugovima i automobilima, izraðuju oružje u tvornicama, upravljaju novcem, primaju plaæu i odluèuju o njenom trošenju, prosvjeduju za poveæanje plaæa, kreæu se, puše, daju sebi slobodu. Jednostavno, uslijed povijesne kataklizme one se emancipiraju.

Novi Zeland je prvi 1893. godine ženama dao pravo glasa, a to pravo kao nagradu za ratni trud nakon prvog svjetskog rata daju Velika Britanija (1918) te Poljska i bivši SSSR. Njemaèka 1919. Weimarskim ustavom daje ženama pravo glasa, a nakon dolaska na vlast Hitler to ukida nazivajuæi emancipaciju žena simptomom izopaèenosti koje je posljedica frustracije i neispravnosti spolnih žljezda i zabranjuje im politièki rad jer je ženska dužnost raðanje brojne djece na kojima poèiva arijevski san.

Sjedinjene Amerièke Države ženama daju pravo glasa 1920. godine, a francuskinje su to pravo èekale do kraja drugog svjetskog rata kada žene i drugdje masovnije dobivaju pravo glasa. No, ubrzo se ispostavilo da pravo glasa nije bitnije izmjenilo društveni položaj žene. Prvi ulazak žene u politiku amerikanke Victorie Woodhull koje se 1872. kandidirala za predsjednicu, koja je bila prvi posrednik Wall Streeta i prva žena koja je govorila u kongresu završio je neslavno. U svojoj kampanji za predsjednicu države zagovarala je osamsatno radno vrijeme, programe o društvenoj skrbi, jednako obrazovanje za žene i treba li naglasiti, pravo glasa. U svojim je zahtjevima bila daleko ispred svog vremena, a podršku od žena na izborima nije mogla dobiti jer one nisu imale pravo glasa, a i da je bila izabrana ne bi ju mogli proglasiti predsjednicom jer nije imala 35 godina, što je uvjet za predsjednika SAD-a. Svoju je kampanju sama financirala dok nije bankrotirala, a nakon toga je postala nacionalni skandal i predmet poruge.

Danas se žene za svoja prava bore organizirano putem svojih udruga i feministièkih pokreta i to kako na politièkom tako i na kulturnom planu. Žene danas èine 1/3 radne snage u svijetu, a za to primaju samo 10% ukupnog svjetskog prihoda i vlasnice su 1% svjetskog posjeda. Iako su na zapadu žene u drugoj polovici 20. st. postigle najveæi napredak nego u proteklih nekoliko tisuæa godina muškarci još uvijek imaju vodeæu ulogu u zakonu, politici, poslovanju i industriji.

Po najnovijim podacima iz Europske komisije uoèi 5. ožujka Dana jednakih plaæa žene u Europskoj uniji zaraðuju prosjeèno 17,5% manje od muškaraca. Jednake plaæe za isti rad jedno je od temeljnih naèela EU još od Rimskog sporazuma iz 1957. godine. Unatoè tome raskorak u plaæama se sporo smanjuje. Prema podacima iz 2008. godine najmanji je u Italiji 5%, a najveæi u Estoniji 30%, a taj problem se odražava i na mirovine pa je više starijih žena suoèeno sa siromaštvom.

Suvremeni feministièki pokreti kao društveni pokreti koji se zalažu za jednaka prava i isti status kakav imaju i muškarci, kao i slobodu žena da same odluèuju o svojoj karijeri i o ureðenju svog života, kao temeljno pitanje postavljaju pitanje borbe protiv patrijarhije, dominacije muškaraca nad ženama, što smatraju osnovnom vrstom ugnjetavanja. Ova dominacija provlaèi se kroz sve. Tvrde da su žene odreðene rodnom ulogom od roðenja što ih vodi do podreðenog društvenog položaja, jer ih uèe prihvatiti podjelu rada prema rodnim ulogama gdje žene kuhaju i peru, a muškarci odlaze na posao. Žene su unutar takvih obitelji vlasništvo muškaraca, a ženine institucionalizirane uloge dobro odražavaju osnovnu strukturu moæi u društvu - muškarac kao gospodar, žena kao sluškinja i djeca kao vlasništvo.

Takoðer žene su, smatraju feministkinje, svugdje objekti i vlasništvo, komadi, statusni simboli, sve samo ne ljudi. Èak i kada su ukljuèene u ljevièarske grupe, gleda ih se kao na potencijalni sex, a ne kao na potencijalne aktivistkinje i prijateljice. Patrijarhat kao politièki sistem se odražava prvenstveno ideološkim sredstvima i to tako što u institucijama društva socijalizira svoje èlanove oba spola na takav naèin da oni prihvaæaju spolnu nejednakost kao prirodnu i normalnu.

Jedna od najznaèajnih predstavnica feministièkog pokreta danas Carole Pateman u svom èlanku „Feminizam i demokracija” navodi: “Niti jednake šanse liberalizma niti aktivno, sudjelujuæe demokratsko državljanstvo svih ljudi ne može se postiæi bez radikalnih promjena u osobnom i kuænom životu. Borbe organiziranog feministièkog pokreta posljednjih 150 godina postigle su mnogo toga. Jedna izuzetna žena može sada postati predsjednica vlade - ali taj posebni uspjeh ostavlja nedirnutu strukturu društvenog života neizuzetnih žena, žena kao društvene kategorije. One ostaju u neizvjesnoj poziciji kao individue, radnice i državljanke, a puèko mnijenje kao odjek ponavlja Rousseauovu izreku da je sama priroda odredila da žene.... trebaju biti prepuštene milosti nuškarèeve prosudbe.”

Stoga feminizmu kao politièkoj teoriji i praksi za osloboðenje svih žena odnosno za ostvarenje jednakih prava i legalne zaštite za žene, bez obzira na njegov bezubi karakter danas, a èini nam se i samim ženama koje nisu optereæene politièkim, sociološkim i inim teorijama veæ pukom egzistencijom, Dan žena bez obzira na svoju meðunarodnu etabliranost, nije ništa drugo doli puka “estrada“. Ali i takav postojat æe dokle bude postojalo pitanje ženskih prava, ako ništa drugo, prisjeæanja radi.

Literatura: 1. Carol Pateman: “Feminizam i demokracija”
2. Zdenko Lešiæ: Feminizam, feministièka teorija i kritika

Priredio: Boris Poljanac
preuzeto od Obiteljskog centra Virovitica

08.03.2011. u 11:59 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh

<	ožujak, 2011					>
P	U	S	È	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Protiv Nasilja

Napravi svoju znaèku


Web Counter
UREDNIŠTVO
Mare
Bugenvilija
- Posebni projekti:
Kuæanica u Japanu
- Lektura:
Zlica od Opaka
- Prijevodi sa njemaèkog:
Mag. Sanja Joviæ
- Prijevodi razni:
Kuæanica u Japanu

Buketiæ za Sanju, Zlicu i Kuæanicu u Japanu

E-Mail
protiv.nasilja@gmail.com

BANERI AKCIJE
Podržite našu akciju, preuzmite banere te ih stavite na vlastiti blog
ili web stranicu.


<A HREF="http://protivnasilja.blog.hr"><img src="http://img125.imageshack.us/img125/2612/broj3alg8.jpg " border="0" width="200" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>



<A HREF="http://protivnasilja.blog.hr"><img src="http://img88.imageshack.us/img88/3414/srcavratimohrvatskojosmub0.jpg " border="0" width="200" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

LINKOVI i AUTORI OBJAVLJENIH TEKSTOVA

Julijana Adamoviæ, blogerica Zona O'Zona, je ponosna autorica ilustrirane brošure za djecu u "kojoj je jednostavnim i njima razumljivim rjeènikom objašnjeno što je to sud, svjedok, sudac i ostali sudionici (i gdje sjede), što je to kazneno djelo i, najvažnije, što je to svjedok i koliko je on važan". Danas sva djeca koja moraju na Opæinski ili Županijski sud u Vukovaru imaju priliku dobiti i proèitati ovu brošuru. Ponosne smo što je Julijana odabrala upravo ovaj blog za predstavljanje brošure Luka na sudu.





KORISNI LINKOVI:
Pravobranitelj za djecu:
Pravobranitelj za djecu
Što radi pravobranitelj za djecu:
Dužnosti pravobranitelja
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH - Lista svih centara socijalne skrbi
Centri socijalne skrbi u RH
Besplatna pravna pomoæ, link na brošuru. Tko ju dobiva, tko ju pruža itd.
Besplatna pravna pomoæ
Ministarstvo unutarnjih poslova
Nasilje u obitelji: zaštitne mjere i mjere opreza, sudionici nasilja, znakovi na žrtvi, znakovi i posljedice nasilja u obitelji kod djece, dužnost policije, savjeti žrtvi i ostalo na ovom linku: MUP o nasilju u obitelji
Kriminalitet na štetu djece i maloljetnika:
Kriminalitet na štetu djece i maloljetnika
Maloljetnièka delikvencija (ukljuèujuæi savjete roditeljima, nestanak maloljetnika iz roditeljskog doma i ostalo): Sve o maloljetnièkoj delikvenciji
Udruga Tiæ - Zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja.
Tiæ - zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja
Humanitarna udruga "Mala Anja", roditelja koji nikad ne odustaju.
Humanitarna udruga Mala Anja
Blog Zaklade Ana Rukavina
ŽELIM ŽIVOT - blog Zaklade Ana Rukavina
Odlièno mjesto za skupljanje ideja za borbu protiv nasilja:
Obiteljski centar Virovitica (ovoga bi trebalo biti više)

Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja

Humanitarac Ðus
Ðus
Izvrsni tekstovi iz školstva, iz perspektive jednog profesora
Gospon Profesor


Blogeri i autori koji su dosada objavljivali tekstove na ovom blogu:


Brunhilda
Annabelle
primakka
Plava brazda
Irish Coffee
Lion Queen
Danica Cvorovic
vierziger
Dillusion
tièerica
Alkion
Zona O'Zona - Julijana Adamoviæ
Katrin Karall-Semler, MA
Invisible kid
Kuæanica u Japanu
Vaguely - maglovito
Tyche
Mala Anja
Mare
Gospon Profesor
Rudarka
Gustirna
Smijeh je trazila iliti marchelina
Ðus
Kanuny
JJA

Želimo objaviti i listu onih koji su voljni sudjelovati u akcijama "na terenu" kada do njih doðe.

Za sada objavljujemo listu VAS koji podržavate ovu akciju iako možda još ne pridonosite tekstovima i ime vam se ne nalazi na gornjoj listi. Bilo je dosta podrške po komentarima ali voljele bismo kad biste nam se još jednom posebno javili i naglasili da želite da se na ovom mjestu nalazi link na vaš blog.

Koraljna
Fotoprica blog
Pjesak u gaæama
Kinky Kolumnistica
Vierziger
DolphinA
Dipl. kuæanica
Dillusion
Alkion
Bookeraj
Anita
Mala Anja
Julijana7
Invisible kid
Mini Maxine
Brunhilda
Lion Queen
Èiovka
Champs-Eysees
Bijela Muzika