Osnivanje udruge "Smijeh za mir"
Danas objavljujemo zanimljiv prijedlog blogerice Bivsa apstinentica
Osnivanje udruge "Smijeh za mir"
Dakle, pridružujem se inicijativi blogerice Priče iz Bečke šume sa konkretnim prijedlogom kako možemo vratiti osmijeh na lice nacije. Možda bi vam se u startu prijedlog mogao učiniti suludim, pa počnimo od znanstvenih činjenica.
Smijeh je najbolji lijek
Ljudi odavno hvale povoljan utjecaj smijeha na zdravlje. Možda je najbolji primjer ustaljena izreka "smijeh je najbolji lijek". Što je uopće smijeh?
Humor je perceptivni proces dok je smijeh oblik ponašanja, odgovor na humor. Ovo ponašanje stvara predvidljive fiziološke promjene u tijelu. Za vrijeme jakog smijeha koji duže traje, povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; frekvencija i dubina disanja se povećavaju. Brojne mišićne skupine su aktivne tijekom smijanja - dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrošku za vrijeme 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Istraživanja pokazuju da je razina serumskog kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja. Kortizol i adrenalin se inače povisuju tijekom odgovora na stres. Hormoni stresa potiskuju imunološki sustav, povisuju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zaključili da se smanjenjem razine ova dva hormona može poništiti potiskivanje imunološkog odgovora, smanjiti začepljenje krvnih žila i visoki krvni tlak. Pretpostavlja se da se endorfini, tvari koje sprječavaju bol, otpuštaju tijekom epizoda smijeha. Istraživanja na području psiho-neuro-imunologije nastavljaju dokazivati kako su um (emocije) i tijelo (imunološki sustav) usko povezani. Pozitivne emocije izgleda potiču imunološki odgovor dok ga negativne potiskuju.
Kako bilo, iako smijeh sam ne može izliječiti bolesti kao što je rak, još uvijek može pomoći. Svakako treba napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu još dobro dokumentirani. Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju bolesti, a također i u uživanju u životu. Zato, uvijek čuvajte punu šaku smijeha u svojim džepovima i vidite li nekog bez osmijeha, dajte mu jedan vaš!
Izvor: www.medicina.hr
Ljudi odavno hvale povoljan utjecaj smijeha na zdravlje. Možda je najbolji primjer ustaljena izreka "smijeh je najbolji lijek". Što je uopće smijeh?
Humor je perceptivni proces dok je smijeh oblik ponašanja, odgovor na humor. Ovo ponašanje stvara predvidljive fiziološke promjene u tijelu. Za vrijeme jakog smijeha koji duže traje, povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; frekvencija i dubina disanja se povećavaju. Brojne mišićne skupine su aktivne tijekom smijanja - dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrošku za vrijeme 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Istraživanja pokazuju da je razina serumskog kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja. Kortizol i adrenalin se inače povisuju tijekom odgovora na stres. Hormoni stresa potiskuju imunološki sustav, povisuju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zaključili da se smanjenjem razine ova dva hormona može poništiti potiskivanje imunološkog odgovora, smanjiti začepljenje krvnih žila i visoki krvni tlak. Pretpostavlja se da se endorfini, tvari koje sprječavaju bol, otpuštaju tijekom epizoda smijeha. Istraživanja na području psiho-neuro-imunologije nastavljaju dokazivati kako su um (emocije) i tijelo (imunološki sustav) usko povezani. Pozitivne emocije izgleda potiču imunološki odgovor dok ga negativne potiskuju.
Kako bilo, iako smijeh sam ne može izliječiti bolesti kao što je rak, još uvijek može pomoći. Svakako treba napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu još dobro dokumentirani. Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju bolesti, a također i u uživanju u životu. Zato, uvijek čuvajte punu šaku smijeha u svojim džepovima i vidite li nekog bez osmijeha, dajte mu jedan vaš!
Izvor: www.medicina.hr
Tome pridodajmo još jednu činjenicu: lanac zla ne može se prekinuti zlom jer zlo rađa zlo, nasilje rađa nasilje. Na zlo se može udariti samo dobrim. Osobno sam se ne jednom našla u situaciji da sam agresivne ljude spustila na zemlju, ne tako što bih im uzvratila istom mjerom već stvari okrenula na humor. Ja sam optimist i utoliko mi je lakše tako nešto učiniti, no nisu svi rođeni kao optimisti, a svima je potreban i ugodan smijeh kao i dobro raspoloženje. Radost nam često nedostaje do boli, gledamo sa zavišću sretne ljude jer se toliko žarko i sami želimo smijati do suza. Kako su lijepi trenuci kada uživamo u dobrom društvu gdje vlada dobro raspoloženje i smijeh - on liječi rane na srcu i osvjetljava sumorne dane. Umjesto da žalimo za izgubljenim smijehom, ajmo aktivno poraditi na tome da ga vratimo. Osnujmo udrugu "Smijeh za mir". Umjesto da sijemo sjeme zla, očaja, tuge, razočarenja, mržnje, jala i nasilja, posijmo sjeme dobra, humora, optimizma, radosti, nade i puno, puno smijeha. Naučimo se smijati i u svijetu tame. Umjesto da tražimo dobro u zlu, ajmo ga sami stvoriti i njegovati.
Upotrebite na trenutak svoju maštu. Zamislite da Udruga "Osmijeh za mir" već postoji. Na njezinim web stranicama u svako vrijeme mogli biste pročitati kakav dobar vic i poticajnu, lijepu misao koja bi osvježila vaš duh poput jutarnjeg tuširanja. Mogli biste potražiti savjet psihologa članova Udruge za svoju konkretnu situaciju, mogli biste sudjelovati u radionicama smijeha, mogli biste pronači preporuku za literaturu ili film koji će vas nasmijati, a čije recenzije bi na stranicama pisali članovi Udruge.
Ta udruga bi doista bila posebna. Prosvjetni djelatnici potaknuti idejom Udruge u školama bi u sklopu izvannastavnih aktivnosti organizirali "Satove smijeha". Učenike bi se podučavalo o pozitivnim učincima smijeha na fizičko i psihičko zdravlje. No, to bi bio samo manji dio nastave. Većinu vremena učenici bi pričali viceve, vježbali se u stand-up komediji, možda pripremali kakvu duhovitu predstavu u sklopu dramske grupe... Takve bi aktivnosti učile mlade kako da se odupru nasilju u vremenu u kojem živimo.
Udruga bi inicirala i obilježavanje Dana smijeha u Hrvatskoj. Zamislite da postoji barem jedan jedini dan smijeha u godini. Na ulicama bi se dijelili leci sa vicevima, organizirale izložbe karikatura, filmske matineje komedija, na trgovima bi bili organizirani eventi gdje bi se na pozornici odvijao zabavni program, a na štandovima prodavale knjige i filmovi duhovitog sadržaja. Organizirala bi se "olimpijada smijeha" gdje bi se natjecatelji takmičili tko će drugog prije nasmijati, tko može ispričati najviše viceva... Organizirali bi se okrugli stolovi gdje bi se naglasila potreba smijeha i dobrog raspoloženja u društvu koje kolektivno tone u depresiju, važnost takvih sadržaja u anti-stres programima, prikupljale dobre ideje...
Udruga bi godišnje dijelila i priznanja - novinarima za članak ili projekt koji je društvo obogatio dobrim raspoloženjem, prosvjetnim djelatnicima za školsku aktivnost koja se istakla na tom području, oglašivačima za najveseliju reklamu...
Udruga bi se također povezala sa sličnim projektima kao što je potral Dobre vijesti iz medija (http://www.dobrevijesti.info), "Za osmijeh djeteta u bolnici", a možda inicirala i neke svoje slične projekte.
Mogućnosti je bezbroj, a nemam ni najmanje sumnji vezanih uz potrebu za ovakvim projektom. Smijeh nam treba poput zraka, vode ili hrane, on je sastavni dio našeg života.
A osobno? Rado bih da mi se sin barem jednom tjedno vraća iz škole smijući se jer je sudjelovao u "Radionici smijeha". Voljela bih biti na Trgu Bana Jelačića i vidjeti mnogobrojna nasmijana i nasmješena lica građana ujedinjenih u dobrom raspoloženju. Rado ću potpisati imenom i prezimenom svaki članak koji će nekoga dotaknuti u srce i izmamiti mu osmijeh na lice. Imam 33 godine i počele su mi se pojavljivati prve bore. Ne pada mi na pamet koristiti kreme sa liposomima jer sam ponosna na njih. Zašto? Jer se nalaze oko očiju i dokazuju moje bogatstvo.
U kratkim crtama - ne samo da bismo nenasiljem udarili na nasilje, već puno jačim oružjem - smijehom. On je dokaz da nas nisu slomili, da je duh čvrst i živ. Kotač zla može se prekinuti samo dobrim jer zlo rađa zlo, a dobro rađa dobro. To je činjenica.
I što kažete na prijedlog? Bi li se i vi pridružili takvoj inicijativi?
19.01.2009. u 08:00 sati | 12 Komentara | Print | Link | Na vrh
